Šta je stenoza plućne arterije?

Stenoza plućne arterije je srčana mana koja uzrokuje suženje plućne arterije, velikog krvnog suda koji vodi krv iz desne komore srca u pluća. Ovo suženje može naterati srce da jače pumpa, što dovodi do uvećanja srca i visokog krvnog pritiska u desnoj strani srca.

Ovo stanje je često povezano sa drugim medicinskim problemima, kao što je urođena srčana mana, genetska abnormalnost ili infekcija tokom trudnoće. Neka deca i mladi odrasli razviju ove sužene plućne arterije nakon rođenja zbog problema sa zgrušavanjem krvi.

Simptomi stenoze plućne arterije

Deca i odrasli sa blagom stenozom plućne arterije često nemaju simptome. Prvi znak stanja često je šum srca, dodatni zvuk koji se čuje tokom pregleda grudnog koša. Ako je stanje ozbiljno, simptomi mogu uključivati:

• Epizode bola u grudima koje izazivaju otežano disanje
• Nisku energiju
• Loše hranjenje
• Ubrzano disanje
• Cijanozu.

Komplikacije stenoze plućne arterije

Stenoza plućne arterije može izazvati različite komplikacije, posebno ako se ne leči ili ako je teža. Neke od mogućih komplikacija uključuju:

• Povećanje desne srčane komore: Kako stenoza otežava protok krvi, desna komora srca mora raditi jače, što može dovesti do njenog povećanja (hipertrofije). Ovo može smanjiti efikasnost srca i dovesti do srčanih problema.
• Srčana insuficijencija: S vremenom, povećana opterećenja na desnu komoru mogu uzrokovati srčanu insuficijenciju, gde srce ne može efikasno pumpati krv, što dovodi do simptoma kao što su umor, otežano disanje i zadržavanje tečnosti.
• Atrijalna fibrilacija: Povećana desna srčana komora može povećati rizik od aritmija, uključujući atrijalnu fibrilaciju, što može uzrokovati dodatne probleme sa srčanim ritmom.
• Infekcije: Osobe sa srčanim oštećenjima, uključujući stenozu plućne arterije, imaju povećan rizik od bakterijske endokarditisa, infekcije srčanih zalistaka ili unutrašnjih srčanih struktura.
• Plućna hipertenzija: Ova stanja mogu izazvati povećanje pritiska u plućnim arterijama, što dodatno otežava cirkulaciju krvi kroz pluća i može dovesti do ozbiljnih problema sa disanjem.
• Smanjena tolerancija na napor: Kako stenoza napreduje, pacijenti mogu primetiti smanjenje tolerancije na fizičku aktivnost, što može uticati na kvalitet života.

Pravilno dijagnostikovanje i lečenje stenoze plućne arterije može pomoći u sprečavanju ovih komplikacija i poboljšanju ukupnog zdravstvenog stanja pacijenta.

Dijagnostikovanje stenoze plućne arterije

Da bi se dijagnostikovala stenoza plućne arterije lekar najpre obavlja razgovor sa pcijentom kako bi čuo koje simptome pacijent ima. Nakon razgovora će izvršiti fizički pregled i usmeriti pacijenta na dodatne testove koji mogu pomoći u dijagnostikovanju stenoza plućne arterije. Neki od testova su sledeći:

• Ehokardiogram, test koji koristi zvučne talase za stvaranje pokretne slike srca.
• Elektrokardiogram (EKG ili EKG), test koji beleži električnu aktivnost srca.
• Test stresa pri vežbanju da biste testirali efekat vežbanja na srce.
• Skeniranje magnetnom rezonancom (MR) ili kompjuterskom tomografijom (CT skener) može se obaviti da bi se bolje videlo ograničeno područje i okolni krvni sudovi.

Lečenje stenoze plućne arterije

Lečenje stenoze plućne arterije zavisi od težine stenoze i simptoma koje pacijent ima. Evo nekoliko uobičajenih pristupa:

• Praćenje: U slučajevima blage stenoze bez simptoma, može se preporučiti redovno praćenje uz pomoć ultrazvuka srca.
• Medicinska terapija: Lekovi se mogu koristiti za upravljanje simptomima ili komplikacijama, kao što su visok krvni pritisak ili zadržavanje tečnosti.
• Intervencijski zahvati:
  Balloon valvuloplastika: U ovom postupku, balon se umetne u suženo mesto u plućnoj arteriji i naduje se kako bi se proširila arterija.
  Operacija: U težim slučajevima može biti potrebna hirurška intervencija kako bi se popravila ili zamenila oštećena struktura.
• Zahvati na srcu: Ako je stenoza posledica drugih srčanih oboljenja, može biti potrebno lečiti te osnovne probleme.

Važno je da se lečenje prilagodi svakom pojedincu i da ga sprovodi stručni tim kardiologa.

Stenoza plućne arterije u trudnoći

Stenoza plućne arterije može predstavljati poseban izazov tokom trudnoće, s obzirom na promene u telesnoj cirkulaciji i opterećenju srca koje trudnoća donosi. Evo nekoliko ključnih tačaka o stenozi plućne arterije u trudnoći:

• Povećano opterećenje srca: Tokom trudnoće, zapremina krvi se povećava, što može dodatno opteretiti srce, posebno desnu komoru koja je odgovorna za pumpanje krvi kroz plućnu arteriju. To može pogoršati simptome kod žena sa postojećom stenozom.
• Simptomi: Mnoge trudnice sa stenozom plućne arterije mogu doživeti simptome kao što su umor, otežano disanje, oticanje nogu i palpitacije. Ovi simptomi mogu biti intenzivniji tokom trudnoće.
• Praćenje i procena rizika: Žene sa stenozom plućne arterije trebaju biti pod pažljivim nadzorom kardiologa tokom trudnoće. U nekim slučajevima može biti potrebno dodatno praćenje, uključujući ultrazvuk srca ili ekg.
• Priprema za porod: Planiranje porođaja je ključno. U zavisnosti od težine stenoze, može biti preporučeno da porođaj bude obavljen u specijalizovanoj bolnici sa mogućnošću hitne kardiološke pomoći.
• Postporođajni period: Postporođajni period može takođe biti rizičan zbog povratka telesnog opterećenja na nivo pre trudnoće, pa je važno da se žene sa stenozom plućne arterije nadgledaju i nakon porođaja.
• Saveti i strategije: Redovne konsultacije sa stručnjacima, izbegavanje prekomernih napora i pravilan odabir porođajnog plana mogu značajno pomoći u upravljanju rizicima.

Žene sa stenozom plućne arterije koje planiraju trudnoću trebaju se konsultovati sa svojim lekarom ili kardiologom kako bi dobile prilagođene savete i strategije.