Šta je prelom lopatice?
Lopatica (skapula) je
kost trouglastog oblika, koju štiti složen sistem okolnih mišića.
Povrede usled jakog tupog udarca, poput onih koje nastaju u saobraćajnim nesrećama ili prilikom pada sa velike visine, mogu izazvati prelom lopatice. Prelomi lopatice često su praćeni drugim ozbiljnim povredama, poput preloma ramena, ključne
kosti i rebara, kao i oštećenja glave,
pluća ili kičmene moždine.
Prelomi lopatice su retki i čine manje od 1% svih preloma kostiju, a velika većina se može lečiti bez operacije.
AnatomijaRameni
zglob se sastoji od tri kosti:
- Lopatice (skapule)
- Ključne kosti (klavikule)
- Nadlakatne kosti (humerusa).
Ove kosti su povezane mekim tkivima (ligamentima, tetivama, mišićima i zglobnom kapsulom), čime formiraju osnovu za pokrete ruke.
Rameni zglob je zglob tipa kugle i čašice:
- Glava humerusa predstavlja kuglu, dok lopatica formira čašicu.
- Gornji deo nadlakatne kosti (humeralna glava) leži u plitkoj čašici lopatice zvanoj glenoid.
- Lopatica i ruka povezane su s telom pomoću više mišića i ligamenata.
Prednji deo lopatice (akromion) povezan je s ključnom kosti (klavikulom) putem akromioklavikularnog (AC) zgloba.
Simptomi preloma lopatice
Najčešći simptomi frakture skapule uključuju:
- Intenzivan bol prilikom pomeranja ruke
- Otok u predelu zadnjeg dela ramena
- Ogrebotine oko povređenog područja.
Dijagnostikovanje preloma lopatice
Kako bi
lekar pravilno dijagnostikovao frakturu skapule, prvo će uraditi fizički pregled, a nakon toga Vas poslati na slikovne testove.
Fizički pregledKako bi odredio odgovarajući tretman, lekar će:
- Proceni položaj i držanje ramena
- Proveriti prisustvo dodatnih povreda, jer su one često prisutne uz prelome lopatice.
Detaljan fizički pregled može biti otežan ako imate druge teške povrede.
Slikovna dijagnostikaLekar može naložiti
snimanje ramena i grudnog koša kako bi procenio obim oštećenja lopatice.
Lečenje preloma lopatice
Lečenje preloma lopatice (frakture skapule) zavisi od težine povrede i može uključivati nehirurške metode ili operaciju, uz adekvatno upravljanje bolom tokom oporavka.
Nehirurško lečenjeVećina preloma lopatice može se lečiti bez operacije uz pomoć jednostavne marame za ruku. Marama drži
rame u stabilnom položaju dok kost zarasta.
Lekar može preporučiti da počnete sa blagim pokretima ramena već u prvoj nedelji nakon povrede, kako bi se smanjio rizik od ukočenosti ramena i lakta.
Marama se uklanja kada se bol smanji, ali je važno nastaviti sa pasivnim vežbama istezanja sve dok ne povratite punu pokretljivost ramena, što može trajati od 6 meseci do godinu dana.
Hirurško lečenjeOdređene vrste preloma lopatice zahtevaju operaciju:
- Prelomi glenoida koji zahvataju rameni zglob i gde je kost pomerena iz svog položaja (dislocirana)
- Prelomi vrata lopatice sa izraženim uglom pomeranja (kosti su nagnute jedna prema drugoj)
- Prelomi akromiona koji dovode do sudaranja nadlakatne kosti s lopaticom (impingement sindrom).
Tokom operacije, fragmenti kosti se prvo vraćaju u pravilan položaj (repozicija), a zatim se fiksiraju metalnim pločicama i šrafovima pričvršćenim na spoljašnju površinu kosti.
Upravljanje bolomBol nakon povrede ili operacije je prirodni deo procesa oporavka.
Lekari i medicinsko osoblje će raditi na tome da smanje bol kako bi vam oporavak bio brži i lakši.
Lekovi protiv bolova često se propisuju za kratkotrajno ublažavanje bola nakon povrede ili operacije. Postoji više vrsta lekova koji pomažu u kontroli bola, uključujući opioide, nesteroidne antiinflamatorne lekove i lokalne anestetike. Lekar može kombinovati ove lekove kako bi postigao bolju kontrolu bola i smanjio potrebu za opioidima.
Važno je znati da, iako opioidi mogu pomoći u ublažavanju bola, njihova upotreba nosi rizike i moguće komplikacije. Ovi lekovi mogu izazvati zavisnost i imati ozbiljne nuspojave. Zato ih treba koristiti samo prema uputstvu lekara, u najmanjoj mogućoj dozi i što kraće. Ako bol ne počne da se smanjuje nekoliko dana nakon povrede ili operacije, obavezno obavestite svog lekara.
Prevencija od preloma lopatice?
Prevencija preloma lopatice fokusira se na smanjenje rizika od padova i povreda, jačanje mišića ramena i zaštitu tokom rizičnih aktivnosti:
- Jačanje mišića ramena i leđa - Redovno vežbanje poboljšava stabilnost i otpornost ramena.
- Izbegavanje visokorizičnih situacija - Pažljivo upravljanje vozilima, nošenje zaštitne opreme u sportovima i oprez pri radu na visini.
- Korišćenje zaštitne opreme - Nošenje pojasa u automobilu, kacige i štitnika u kontaktnim sportovima.
- Održavanje ravnoteže i koordinacije - Vežbe balansa mogu smanjiti rizik od padova, posebno kod starijih osoba.
- Zdrav način života - Unos dovoljno kalcijuma i vitamina D jača kosti i smanjuje rizik od preloma.
Pravilna prevencija može značajno smanjiti šanse za povredu lopatice, posebno kod sportista i ljudi izloženih fizičkim rizicima.
Ažurirano: Apr 9, 2025
| Izdavač: Dijagnostički centar HRAM | O nama