EEG - kakav je to pregled?

EEG snimanje daje informacije o funkcionisanju mozga registrovanjem njegove električne aktivnosti preko digitalnog EEG aparata. Pre početka snimanja prislanjaju se elektrode na površinu glave pacijenta preko specijalne elektro kape.
Elektroencefalografija - EEG snimanje

Kada je potrebno obaviti EEG snimanje?

Predlog za EEG snimanje daje izabrani lekar, lekar specijalista neurolog / psihijatar, neurohirurg, kada postoji sumnja na nepravilnost u funkcionisanju mozga, za koju se procenju da se ne može dobiti drugom vrstom ispitivanja.

Uobičajene indikacije za primenu EEG snimanja:
  • Eepilepsije
  • Diferenciranje epileptičnih od neepileptičnih napada
  • Gubici svesti druge etiologije
  • Glavobolje
  • Stanja posle povrede glave/mozga
  • Stanja nakon neurohiorurških intervencija
  • Stanja u okviru cerebrovaskularnih bolesti
  • Stanja u okviru nekih psihijatrijskih bolesti
  • Demencije
  • Konfuzna stanja
  • Prema proceni lekara i kod drugih neuroloških i psihijatrijskih oboljenja

Priprema pacijenta za EEG snimanje

Predhodna priprema: pacijent je naspavan, uzeo je lagan obrok, kosa čista za snimanje (ne koristiti preparate koji maste kosu - balzam ili gel), takođe, pacijent ne prekida uzimanje svoje redovne terapije.

Nakon pregleda, pacijent može da obavlja svoje uobičajene aktivnosti.

U nekim slučajevima, u cilju potpunijeg dijagnostičkog sagledavanja, potrebno je obaviti EEG posle deprivacije spavanja: prehodna pripema je identična OSIM, što pacijent na snimanje dolazi posle delimično ili potpuno neprospavane noći,

Kako se obavlja EEG snimanje?

Snimanje obavlja medicinska sestra sa sertifikatom za oblast primene EEG-a iz referentne ustanove. Ona postavlja specijalnu kapu uz korišćenje odgovarajućeg gela, zatim pacijent zauzme udoban ležeći počinje počinje snimanje. Tokom snimanja pacijent ima zatvorene oči, i izvršava povremene naloge medicinske sestre. Snimanja traje oko 30 minuta (ili oko 40-45 minuta kada se radi EEG posle deprivacije spavanja).
Elektroencefalografija - EEG snimanje

Da li postoje rizici tokm snimanja?

Postupak snimanja je jednostavan, bezbolan, neškodljiv, bez rizika od bilo kojih posledica za organizam.

Koje informacije dobijamo EEG snimanjem?

Opis i tumačenje EEG snimka daje lekar specijalista neuropsihijatar sa sertifikatom iz oblasti elektroencefalografije i licencom iz kontinuirane medicinske edukacije u oblasti epileptologije.

Interpretacija snimaka u velikoj meri omogućava lekarima da postave adekvatnu dijagnozu, predlože eventualne dopunske preglede i prate tok lečenja.

Pored EEG snimanja i opisa EEG nalaza, u kabinetu za EEG obavlja se dijagnostika, lečenje i praćenje pacijenata sa epilepsijom, glavoboljama, organskim psihosindromima, procena telesnog i psihijatrijskog komorbiditeta epilepsije.

Dijagnpostika i lečenje odvija se prema preporukama Međunarodne lige za borbu protiv epilesije (ILAE) i Međunarodnog udruženja za glavobolje (IHS 2013.), domaćim vodičima dobre kliničke prakse, neizostavno uz poštovanje osnovnih principa medicinske etike.
Ažurirano: Feb 27, 2025 | Izdavač: Dijagnostički centar HRAM | O nama

Često postavljana pitanja

EEG snimanje se obavlja kada postoji sumnja na nepravilnost u funkcionisanju mozga i to preporučuje izabrani lekar, lekar specijalista neurolog/psihijatar, ili neurohirurg.

Za EEG snimanje, pacijent treba da je naspavan, da je uzeo lagan obrok, da mu je kosa čista i da ne prekida uzimanje svoje redovne terapije.

EEG snimanje obavlja medicinska sestra koja postavlja specijalnu kapu s elektrodama na glavu pacijenta. Pacijent zatim zauzme ležeći položaj i snimanje počinje. Snimanje traje oko 30-45 minuta.

Termini i Definicije

Elektroencefalografija (EEG) je medicinska tehnika koja se koristi za merenje i snimanje električne aktivnosti mozga. Ova aktivnost se beleži putem elektroda postavljenih na površinu skalpa.

Elektrode su senzori koji se postavljaju na kožu pacijenta kako bi detektovali električne signale. U kontekstu EEG-a, elektrode beleže električne impulse koje proizvode moždane ćelije.

Moždani talasi su oscilacije neuronske aktivnosti u mozgu. Različiti tipovi moždanih talasa, kao što su alfa, beta, delta i teta talasi, imaju specifične frekvencije i povezuju se sa različitim stanjima svesti.

Neurološki poremećaji su bolesti i uslovi koji pogađaju nervni sistem, uključujući mozak, kičmenu moždinu i nerve. EEG se često koristi za dijagnozu i praćenje poremećaja kao što su epilepsija, problemi sa spavanjem i encefalopatije.

Epilepsija je hronični neurološki poremećaj koji se karakteriše ponavljajućim napadima. EEG je ključno sredstvo u dijagnostikovanju epilepsije, jer može otkriti abnormalne obrasce moždane aktivnosti koji su karakteristični za ovaj poremećaj.

Frekvencija u kontekstu EEG-a odnosi se na broj oscilacija moždanih talasa u sekundi, merenu u hercima (Hz). Svaka vrsta talasa (alfa, beta itd.) ima karakteristični opseg frekvencije.

Polisomnografija je dijagnostička metoda koja uključuje EEG, kao i druge mere fizioloških funkcija, kako bi se analizirale različite faze i poremećaji spavanja. Ova metoda je važna za dijagnostiku poremećaja spavanja kao što su nesanica i apneja u snu.
Podeli

Blog

A
B
C
D
E
F
G
H
I
K
M
N
O
P
R
S
T
U
V
H
A